Župa Kraljice svete Krunice

Treća Nedjelja kroz godinu

Ove liturgijske godine (2013.), u bogoslužju većinom se čita Evanđelje po Luki. Ovo se Evanđelje čita redom od 3. do 34. nedjelje kroz godinu.
Na blagdane i u Vazmeno vrijeme, kad je moguć izbor, prednost ima Lukino Evanđelje. U usporedbi s trojicom ostalih evanđelista, djelo evanđelista Luke je nešto posebno: ono je sastavljeno od dvije knjige, Evanđelja i njegova nastavka Djela apostolskih. Postoji tijesna veza između te dvije knjige.

Nastanak trećeg Evanđelja (Lukino) može se smjestiti između 76. i 90. godine. Luka je Grk, učeni liječnik, čovjek odgojen u grčkoj kulturi i naobrazbi. Takav, ništa nije prihvaćao olako ili površno, nego sve provjerava i istražuje. Osobno nije poznavao Isusa iz Nazareta, ali se dobro raspitao kod svjedoka. A i u životu je imao prigodu osobno se uvjeriti u istinitost i ostvarenje proročanstava, prije nego što je započeo pisanje. Kao Pavlov pratilac i suradnik na njegovim putovanjima, imao je izvrsnog učitelja i osobno je doživio poruku spasenja svih ljudi u Isusu Kristu. Vidio je razvoj Crkve koju „vrata paklena ne mogu nadvladati,“ ali jednako tako vidi i patnje i muke koje su pogodile učenike, u skladu s Isusovom najavom da će i njih progoniti poput njega. To čini dodatno pouzdanim njegovo svjedočenje.

Luka izlaže činjenice „od početka“ da svi oni koji povjeruju „budu svjesni čvrstoće primljene nauke.“ On opisuje Isusovo djetinjstvo i to da je Isus bio othranjen u Nazaretu. Njegov rad je dvostruk: povijest Isusova vremena i povijest vremena apostola: Evanđelje i Djela apostolska. Luka je povjesničar početaka kršćanstva, povijesti Isusa Krista. On izvještava da je ljudsko Kristovo rođenje djelo Duha Svetoga, a ne djelo čovjeka. Isus djeluje „silom Duha“ i na Luku!

Najava

Isus je došao proglasiti godinu milosti Gospodnje. To je u SZ bila godina (svaka 50-ta) kad su se praštali svi dugovi, oslobađali robovi, zaustavljali ratovi, svatko je mogao svoj život početi ispočetka. Međutim, Isus je došao proglasiti godinu milosti Gospodnje koja više nikada neće prestati, jer je trajan i njegov dar oproštenja svih dugova, jer je trajan i njegov dar ljubavi i slobode. Živimo neprestano u toj milosnoj godini ako živimo u Isusu, ako smo s njime jedno. Jer, Isus je naša sloboda, Isus je naša milosna godina, Isus je naš život. Prihvatimo tu milost!

Tumačenje čitanja
Prvo čitanje (Neh8, 2-4a. 56. 8-10)
Čitanje Knjige proroka Nehemije

Ezrina Knjiga i Nehemijina Knjiga: spadaju u 18 povijesnih knjiga Izraela. Poslije zarobljeništva od Asiraca i Babilonaca, Izraelci se vraćaju u etapama. Povijest govori o usponu perzijskog kralja Kira koji je 538. god. pr. Kr., izdao edikt kojim je zarobljenicima svih naroda dopustio povratak na svoja ognjišta. Tako je dozvolio i Židovima da se vrate u Jeruzalem kako bi ponovo obnovili Hram. (Povijest ga spominje po dobru).

Opširnije...

Druga Nedjelja kroz godinu

Po završetku božićnog ciklusa liturgijske godine (2012.), započinje: „vrijeme kroz godinu.“
U vremenu kroz godinu, preostaju u krugu jedne godine još 33 ili 34 tjedna, već prema tome kada se slavi Uskrs. Početak tih nedjelja (ove godine prvih pet), umeće se između Bogojavljenja i korizme.

Budući da se tijekom cijele godine slave Isusova otajstva – misteriji: utjelovljenje, rođenje, krštenje, muka: smrt, uskrsnuće, uzašašće, poslanje Duha, a u „nedjelje kroz godinu,“ pred nas je stavljeno otajstvo – misterij, Krista Učitelja. Na prvu od tih nedjelja slavi se svake godine blagdan krštenja Isusova kojim se u evanđelju označava početak Isusova naučavanja. A za drugu se nedjelju uvijek uzimaju odlomci iz Ivanova izvještaja o prvim očitovanjima Isusovim u javnosti.

Prva zgoda koju nam Crkva predlaže za razmišljanje u današnjoj 2. nedjelji kroz godinu C, je Isusov javni nastup na svadbi u Kani Galilejskoj. Evanđelja su najvažniji biblijski odlomci koji se čitaju u obične nedjelje, kao i inače preko godine. Ivanovo se evanđelje dijelom čita u korizmi i u vazmeno vrijeme. Od 3. nedjelje kroz godinu započinje čitanje sinoptičkih evanđelja, ove godine Evanđelja po Luki. Budući da su sva tri sinoptička evanđelja slično građena, svake se godine nakon blagdana krštenja Gospodinova, čitaju izvještaji o početku Isusova javnog djelovanja u Galileji. Poslije se čitaju njegovi različiti govori, prispodobe i izvještaji o čudesima, a u mjesecu studenom liturgijski se niz završava čitanjem Gospodinovih pouka o posljednjim vremenima. Kroz tri godine usporedo s evanđeljima čitaju se najvažniji odlomci poslanica svetoga Pavla i Jakova, kao 2. čitanje. Za 1. čitanje izabiru se odlomci iz Staroga zavjeta da osvijetle evanđelje ili poslanicu. Uz to čita se i psalam koji je samo nastavak 1. čitanja, te čitanje evanđelja. 

Najava

Isus pretvara vodu u vino, a mi smo uključeni u ovo čudo pretvorbe. I mi smo sudionici na svadbama. I mi doživljavamo trenutke radosti i ushita, ali i trenutke žalosti i krize. I mi doživljavamo situacije da nam vina ponestaje.

Opširnije...

Sv. Antun, opat

Ovaj sveti pustinjak nam je vremenski vrlo dalek, no ipak njegova slava, sve do danas, nije potamnjela. Čitava Crkva mu svake godine slavi spomendan, a i u puku je jedan od najomiljenijih svetaca. Svoju popularnost dijelom zahvaljuje svome životopiscu - Svetom Anastaziju, ali o njemu su pisali i najveći sveti oci: Jeronim i Augustin.

Antun potječe iz Kome u srednjem Egiptu. Ondje se rodio oko 250. godine u vrijeme kada je Crkva proživljavala veliko progonstvo od cara Decija. Njegovi roditelji su bili bogati i ugledni građani. Svojom životnom mudrošću i duhovnom izgrađenošću, koje je crpio čitajući Sveto pismo, brzo je stekao ugled.

Nakon smrti roditelja, ostavši sam s veoma mladom sestrom, Antun je s osamnaest godina imao na brizi kuću i sestru. Još nije bilo od smrti roditelja prošlo ni šest mjeseci, kad je po običaju išao na službu u dom Gospodnji te je u sebi razmišljao zašto su apostoli, ostavivši sve, pošli za Spasiteljem. Razmišljajući tako , ušao je u crkvu, a dogodi se da je baš čitano iz Evanđelja:

“Ako želiš biti savršen, hajde prodaj sve što imaš i podaj siromasima pa dođi i slijedi me, i imat ćeš blago na nebu.”

Antunu se činilo kao da su se te riječi čitale baš zbog njega pa izađe, što je prije mogao iz doma Gospodnjeg. Posjed, koji je naslijedio od roditelja, dade na dar suseljanima da nebi bio na teret njemu i sestri. Prodavši i svu pokretnu imovinu, gotovo sav novac podijeli siromasima, a nešto malo zadrži za sestru. Došavši drugi puta u dom Gospodnji, začu u Evanđelju Gospodina gdje veli:

 “Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan!” 

Radio je svojim rukama da bi preživio. Često je molio, jer je naučio da nasamo valja moliti bez prestanka, a kod čitanja Svetog pisma bio je tako pozoran da mu ništa od napisanog nebi izmaklo. Svi žitelji sela i čestiti ljudi voljeli su ga - bilo kao sina, bilo kao brata.

Opširnije...

Krštenje Gospodinovo

Danas se KRSTI Krist na Jordanu. Svi Isusovi blagdani, naši su blagdani. I danas s njim slavimo – KRŠTENJE svoje.


Krist nas – osobito kroz liturgijska slavlja – uzima u misterije svoga života. U sakramentu KRSTA mi postajemo: „drugi Krist.“ Stoga se po njemu zovemo: christiani-krstjani-kršćani. Od toga krsnog trenutka nadalje, gdje god jesmo, nad nama je ispisan Očev glas: „Ovo je sin moj, ljubljeni, ovo je kći, moja ljubljena!“ Otac nebeski „Zamilova nas u Ljubljenome,“ kako kaže Pavao u Poslanici Efežanima (Ef 1,6). A da bi i za nas vrijedila ona druga Očeva riječ nad Sinom svojim na Jordanu: „U njemu mi sva milina!“ Trebamo živjeti kao: Zamilovani od Boga, Oca. Trebamo uložiti svu svoju plemenitu i velikodušnu suradnju da zaživimo kao Božji ljudi – poput Isusa Krista. To nam želi staviti u pamet današnji blagdan. On stoji kao 'most,' od božićnog vremena u tzv. vrijeme kroz godinu. Neki kažu, redovito vrijeme ili 'obično vrijeme' koje je obično po svakidašnjici, kada više nema posebnih blagdanskih raspoloženja. Blagdan Isusova krštenja, kao granični blagdan dvaju liturgijskih vremena, uklapa se u očitovanje Boga čovjeku. Izvanredne pojave koje prate Isusovo krštenje u Jordanu imaju epifanijsko obilježje: otvoreno nebo, glas, silazak Duha. Tu Bog priznaje Sina, Mesiju – 'vjerodostojnicom' odozgor. Ovdje Isus doživljava slavu, ali u običnosti, jer je meñu mnoštvom pokornika i grešnika. Pomiješan je s onima koji shvaćaju da im je potrebno obraćenje. U današnjem je evanđelju riječ o prepoznavanju koje svoj vrhunac ima u priznanju kao objavi. Bog kao završetak svoje božićne poruke Očitovanja (Epifanije) govori ljudima: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!“ 

Najava

Od Isusova krštenja i javnog djelovanja nebesa su se razderala i trajno ostala otvorena nad nama. Nitko ih više ne može zakrpati i zatvoriti. Nebeski je dogañaj sve što se s Isusom dogaña. U njemu živi i djeluje snaga samoga Boga koja nanovo stvara i nanovo oblikuje sve stvoreno. Nebesa posvećuju ono što je zaista ljudsko, omogućuju disanje i svekoliki napredak čovječanstva nadahnut Bogom izvana bez kojega ne možemo živjeti, micati se i biti.

Tumačenje čitanja
Prvo čitanje (Iz 42, 1-4. 6-7)
Čitanje Knjige proroka Izaije

Knjiga proroka Izaije postupno je nastajala. Učenici su Izaijine govore sabrali i izdali. Prvi dio knjige: Poglavlja 1-39, vežu se uz život i rad proroka Izaije I. Drugi dio knjige: poglavlja 40-55, razlikuju se od prvog dijela stilom, jezikom i povijesno-vjerskim iskazom. Ti dijelovi knjige pripadaju drugom piscu nazvanom Izaija II. Izaija II., radeći na svojem rukopisu imao je u vidu tekst svoga učitelja i prethodnika Izaije I. Poglavlja Izaijine knjige 56-66, pripadaju nekom trećem piscu – Izaiji III. Tako je nastalo čudesno djelo – enciklopedijski zbornik proročkih tekstova, koji prate, objašnjavaju i navješćuju teološku povijest Judeje i Jeruzalema, od sredine 8. do sredine 4., odnosno 3. stoljeća prije Krista. Za današnje 1. čitanje, odabran je odlomak iz Knjige proroka Izaije, iz poglavlja 42., „Prva pjesma o Sluzi Jahvinu.“ U ovoj je pjesmi Sluga predstavljen kao prorok, osoba poslanja i Božjeg odreñenja – nadahnut Duhom Božjim. Sluga je poslan da djeluje razborito i odlučno usprkos protivljenjima.

Opširnije...

Obavijest - 2

Poštovani župljani,
obavještavamo Vas da će se sutra održati sve mise po redovitom Nedjeljnom rasporedu:
Župna Crkva 08:00h i 11:00h te Ljupini u 09:30h.

Večeras susreta mladih nema.