Župa Kraljice svete Krunice

BOŽIĆ

Po riječima sv. Augustina: "Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti". Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić.

 Većina kršćanskih crkvi Božić slavi 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.

Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Svetih triju kraljeva. Budući da u Novom zavjetu ne stoji kada se točno rodio Isus, prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću (u izvorima dokazana godina 336.). Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine.

Isusa, Božjeg Sina, rodila je Djevica Marija, uz pomoć svoga zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su na posljetku završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus rodio. Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri kralja do Isusa.

Prizor u brojnim prikazima i umjetničkim djelima uključuje svetu obitelj, tri kralja (mudraca) - Baltazara, Melkiora i Gašpara, koji su Isusu donijeli darove - zlato, tamjan i smirnu. Često se prave i jaslice, koje uključuju figurice navedenih osoba, zajedno sa životinjama i stajom. Prve je jaslice napravio sveti Franjo Asiški, 1223. godine u prirodnoj veličini.

Prikaz rođenja Isusova po Lukinu Evanđelju (1-2):
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.

BADNJAK

Badnjak je! Božić je na vratima. Pripreme su gotove. Slavimo blagdan Utjelovljenja. Hrlimo na POLNOĆKU!

Slavimo jedinstvenu činjenicu da je Riječ Božja, druga božanska osoba, po neizrecivom Božjem planu, u vremenu postala čovjekom. Vrijedno je taj događaj uvijek iznova slaviti. Slavimo ga na poseban način svake godine. 

Zato se kršćani okupljaju u osobito vrijeme u noći, na prijelazu u novi dan. Zapravo BDIJU, u središtu noći kada tama vlada, o PONOĆI, da proslave pobjedu SVJETLA. Čekaju trenutak kad je Mlado sunce s visine zasjalo ovoj našoj zemlji – svim ljudima dobre volje. Što je tako očaravajuće u Božiću? 

Već, sam naziv: Božić = Mali Bog! Govori o Božjem sagibu prema čovjeku. Bog je čovjeku prišao s tolikom ljubavi i postao Mali Bog – Bog po mjeri čovjeka. Bog, Sin Božji odvijeka, rodio se kao čovjek i progovorio ljudskim jezikom. Posebno, postao je djetešce da pokaže koliko je željan naše ljubavi. Biti dijete! Kasnije će Isus proglasiti kao preduvjet ulaska u kraljevstvo Božje: „Ako ne postanete kao djeca, ne, nećete ući u kraljevstvo Božje.“ Tako blagdan Božića postaje, u svom najizvornijem smislu, blagdanom novih međuljudskih odnosa. To je blagdan ljudske solidarnosti i uzajamnosti. Božić je prvenstveno blagdan obitelji – poziva nas da podupiremo jedni druge: u obitelji, susjedstvu, sugrađanstvu, u Crkvi, u zajednici naroda i država, u ujedinjenom čovječanstvu. Otkako, „On sebe dade za nas,“ kako stoji u polnoćnoj poslanici, u 2. čitanju, pozvani smo biti čuvari jedni drugih. Svaki od nas treba biti čuvar brata svoga, svim svojim bićem. U tom smislu Božić je blagdan Povelje ljudskih prava.

Možemo reći: 25. prosinca slavi se Božji proglas ljudskog dostojanstva koje je donio Isus.

Božić je! SVJETLO istinsko dođe na svijet. Božić je blagdan Isusova rođenja od Djevice Marije. Bog je na jedinstven način objavio da mu ništa nije nemoguće. Isus Krist se rodio i došao na ovaj svijet. U njemu, koji je druga božanska osoba, Sin Božji, Bog je zakoračio na našu zemlju da je oplodi dobrotom i oplemeni svojom prisutnošću.

Bog je u Isusu učinio čudo: postao je nama jednak, postao je čovjekom, našim bratom. Ušao je u našu ljudsku obitelj i učinio nas dionicima božanske obitelji i zajedništva ljubavi: Oca i Sina i Duha Svetoga. Ne zaboravimo da je Božić prvenstveno blagdan upravo te Božje ljubavi. Na svim božićnim misama; kroz božićne pjesme i radost, kroz biblijske poruke ovoga blagdana pozvani smo na čin vjere u tu tajnu.

Vjerniče! Vjeruj da si ti 'zemlja' koju Isus pohađa. Ti si plodno 'tlo' koje će roditi novim plodovima radosti i mira. Isus i k tebi dolazi! Rodio se zato da ti živiš novim, plemenitijim životom koji će uvijek zračiti smislom i istinom, koji će i drugima donositi svjetlo. Isus se u tebi želi roditi da na ovom svijetu bude više svjetla i radosti. Zato mu dopustimo da se u nama rodi, kako bi sve što je tamno postalo svjetlo; sve što je prljavo postalo čisto; sve što je hladno postalo zagrijano nesebičnom, potpunom ljubavlju. Bog se želi roditi u nama za nas, da nas oslobodi od tamnice unutarnjih neurednosti, prisila i rastrganosti kako bi nas obasjala „Slava Božja.“ Dragi vjerniče, Isus se rodio da bi nas ohrabrio na ljubav.

Poziva nas da ga prepoznamo i otkrijemo na čitavom svijetu. On je na svim kontinentima. Jednom povijesno roñen u Betlehemu, danas je snagom svoga uskrsnuća neprestano prisutan na svakom mjestu, u svakom srcu koje mu se otvara. Jer, došao je da sve ljude spasi. Riješimo se svoje sebičnosti. Prihvatimo u dubini srca sve ljude, sve narode. Odbacim mržnju iz srca i oslobodimo ga za Božju ljubav. To nije lako, ali, Bogu ništa nije nemoguće! Neka Bog u tebi osigura prostor u kojem će zavladati ljubav! Tajna Božića, tiče se i nas i duhovne obnove, naše domovine Hrvatske. Božić je! Učinimo taj dan nekome ljepšim, radosnijim.

Tada je to taj „Sretan Božić“ što ga jedni drugima želimo. Kad učinimo nešto dobro, usrećimo nekoga, otkrit ćemo da na taj način i sami postajemo sretniji i radosniji. Veliki Bog postao je malen – Dijete! Isuse, dobro došao na ovaj svijet! Ostani Isuse s nama!

Raspored blagoslova Obitelji 2015/16

Tradicionalni blagoslov obitelji u našoj Župi započinje iza božićnih blagdana, točnije na „Sv. Ivana“ 27. prosinca, a završit će 07. siječnja 2016. godine.

27.12. ned. - 14:00h - I. Domca (od B. Trenka do kraja)
28.12. pon. - 08:30h - Kr. Zvonimira (par. str. od podvožnjaka do doma «Bešlić») R. Boškovića i I. Kerdića
29.12. uto. - 08:30h - Kr. Zvonimira (parna str. od doma «Bešlić» do kraja), sv. Vida, Kr. Zvonimira (nepar. str.od autoputa do križanja sa B. Trenka) i Posavska
30.12. sri. - 08:30h - Kr. Zvonimira (nepar. str. od križanja sa B. Trenka prema podvožnjaku) te K. Trpimira i C. Medovića
31.12. čet. - 08:30h - I.G. Kovačića (nepar. str. do kraja)
01.01. pet. - NOVA GODINA - nema blagoslova obitelji
02.01. sub. - 08:30h - I.G. Kovačića (parna strana do kraja)
03.01. ned. - 14:00h - S. Raškaj i E. Purgarića (obje strane), Željeznička (od groblja)
04.01. pon. - 08:30h - Ljupina – od kraja «Pustare» do križa (obje strane)
05.01. uto. - 08:30h - Ljupina – «Gornji kraj» (Od križa na Pustari, „Žegari“ , parna strana, parna do škole i do autoputa i nazad do crkve) (A. Ivić)
                                  - Ljupina – do križa na «Pustari», «Žegari», neparna strana i «Soljani» (obadvije strane)
M. Štefanac, L. Dujić, L. Marinović, F. Vidić
06.01. sri. - 14:00h - Sv. Tri Kralja – Zagrebačka (od kr. Zvonimira do I. G. Kovačića obje strane), A. Hebranga (od Zagrebačke obje strane) i M. Đurića
07.01. čet. - 08:30h - B.Trenka (nepar. str. od I. Domca do kraja)
                                  - B. Trenka (parna str. od Željezn. do kraja), (A. Ivić)

ZA BLAGOSLOV JE POTREBNO:

Pričekati svećenika vani kod ulaza i tako mu dati znak kamo treba doći.
Pripremiti na stolu svijeću, križ, sveto pismo i svetu vodu.
Da bude okupljena cijela obitelj (roditelji, djeca, bake i djedovi i dr.)

Betlehemsko svjetlo stiglo u našu župu

Već nekoliko godina dolazi Betlehemsko svjetlo mira u našu župnu zajednicu. Svjetlo je poneseno iz štalice Isusovog rođenja u Betlehemu i preneseno u Beč.
U nedjelju, 20. prosinca stiglo je u našu župu.

Betlehemsko svjetlo mira osvjetljavat će svojim sjajem i snagom prostor crkve dok bude pratilo svečani ulazak vjernika u nju te pripremu vjernika za svetu misu. Nakon današnje svete mise, vjernici će Svjetlo moći ponijeti u svoje domove. Lampaši se mogu nabaviti u predvorju crkve.

U danima uoči Božića Svjetlo prenosimo u domove, u javne ustanove i crkve sa željom da donese mir i blagostanje.

Betlehemsko svjetlo prvi je put doneseno u Hrvatsku 1986. godine, a od tada mu naša župa redovito otvara svoja vrata i s radošću ga dočekuje. Prenošenjem Betlehemskog svjetla mira simbolizira se dolazak Isusa Krista, čijim je Rođenjem obećan mir svim ljudima dobre volje. Lanac Svjetla simbol je dobrote, iskrenosti, topline i prijateljstva,a prenošenjem Betlehemskog svjetla želimo pridonijeti premošćivanju mržnje, egoizma i materijalizma u svijetu.

Darivajmo ovo Svjetlo jedni drugima, darivajmo, tako, ljubav jedni drugima, poklanjajmo braći i sestrama živoga Isusa, čiji plamen neka razbukta našu vjeru i ufanje te mir u vlastitom srcu, što ćemo ga, onda, dok ga budemo prenosili, moći širiti svuda oko sebe!

Čuvajmo mir i pazimo da se Ovaj Plamen nikad ne ugasi!

Četvrta Nedjelja Došašća

Evo nas pred posljednjom nedjeljom došašća kada palimo posljednju svijeću koja simbolizira temelj kršćanstva: ljubav! Čekamo porođenje djeteta Isusa – Isusa Krista - spasitelja našega.
 

Tumačenje čitanja
Prvo čitanje (Mih 5, 1-4a)
Čitanje knjige proroka Miheja

Ovako govori Gospodin: A ti, Betleheme Efrato, najmanji među kneževstvima Judinim, iz tebe će mi izaći onaj koji će vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vječnih vremena. Zato će ih Gospodin ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi. Tada će se Ostatak njegove braće vratiti djeci Izraelovoj. On će se uspraviti, na pašu izvodit svoje stado silom Gospodnjom, veličanstvom imena Boga svojega. Oni će u miru živjeti, jer će on rasprostrijeti svoju vlast sve do krajeva zemaljskih. On - on je mir!.

Drugo čitanje (Heb 10, 5-10)
Čitanje Poslanice Hebrejima

Krist ulazeći u svijet veli: »Žrtva i prinos ne mile ti se, nego si mi tijelo pripravio; paljenice i okajnice ne sviđaju ti se. Tada rekoh: »Evo dolazim!« U svitku knjige piše za mene: »Vršiti, Bože, volju tvoju!« Pošto gore reče: Žrtve i prinosi, paljenice i okajnice - koje se po Zakonu prinose - ne mile ti se i ne sviđaju, veli zatim: »Evo dolazim vršiti volju tvoju!« Dokida prvo da uspostavi drugo. U toj smo volji posvećeni prinosom tijela Isusa Krista jednom zauvijek.

Evanđelje (Lk 1, 39-48a)
Čitanje svetog Evanđelja po Luki

Usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!" Tada Marija reče: "Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje.

Kontemplacija: 

Primivši Boga u utrobu, Djeva pohita Elizabeti. A čedo ove, osjetivši odmah njihov zagrljaj, obradova se, zaigra, i radosno klicaše Bogorodici:

Raduj se, lozo neuvelog izdanka!
Raduj se, tekovino besmrtnoga ploda!
Raduj se, jer preobraćaš zemljodjelca u čovjekoljupca!
Raduj se, jer si rodila začetnika života našega!
Raduj se, njivo koja proizvede obilje milosrđa!
Raduj se, trpezo, koja nosi mnoštvo milosti!
Raduj se, jer činiš da cvijeta raj sladosti!
Raduj se, jer spremaš pristanište duša!
Raduj se, prijatni tamjane molitve!
Raduj se, cijelom svijetu umilostivljenje!
Raduj se, Božja naklonosti prema smrtnima!
Raduj se, smjelosti smrtnih prema Bogu!
Raduj se, djevičanska nevjesto!
(Himan Akathistos, peta strofa)