Župa Kraljice svete Krunice

Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa

Prve nedjelje poslije Božića slavi se SVETA OBITELJ: Isusa, Marije i Josipa.

Blagdan Svete obitelji izvrsno se uklapa u svetkovanje Božića. Božić je obiteljski blagdan u najizvrsnijem smislu. U središtu naše božićne vjere stoji Isus Krist, Sin Božji utjelovljeni. Dakle, na početku kršćanstva, postoji jedna obitelj, koju Biblija ne opisuje u njezinim socijalnim dimenzijama, već nam prvo želi reći da iz nje dolazi SPASITELJ. Taj blagdan spada u povijest spasenja. To je bio Božji put stvaranja i otkupljenja. Današnji blagdan stavlja obitelj u odnos prema Bogu. Isus, Marija i Josip su sveti! Oni su sveti, jer su potpuno okrenuti Bogu, otvoreni za ostvarenje njegove volje, osobno zauzeti za dobro. Ovaj blagdan pred nama je danas (kao) izazov i poziv na svetost i na hrabrost. Stvarajući, Bog je čovjeka stvorio kao par, kao dvoje. Čovjek je po prirodi udruženo biće. A temeljna stanica ljudskog druženja je BRAK (GS 12…). Muža i ženu Bog je stvorio jedno za drugo, a oboje – za potomstvo. Blagdan Svete obitelji je novijeg datuma. Nastao je 1893. godine na poticaj vjernika iz Kanade. Obitelj se našla u krizi, jer su majke počele raditi izvan svoga doma, a očevi su uvijek radili i ostajali dugo odvojeni od obitelji. Zbog toga su se narušile obiteljske vrijednosti. Osjetila se potreba svratiti pozornost na duhovnu dimenziju obitelji, koja bi trebala biti jezgra svijeta i Crkve. Kakva je naša obitelj danas? Koliko je duhovna, a koliko je sveta? Vrednote obitelji veoma su narušene. Poljuljani su joj temelji, jer u njima nema više vremena za Boga – za molitvu, za zajedništvo. Svatko odlazi na svoju stranu, posebno mladi. Mladi ljudi se teško odlučuju na ženidbu, na sklapanje braka kao čvrste i životne veze u odgovornoj ljubavi. U njih se uvukao strah zbog sve većeg broja neuspjelih brakova i sve češćih rastava. Povratimo Duha Svetoga u brak i obitelj! 

Najava

Isus je došao ohrabriti čovjeka na život u svetosti i milosti. Došao je uvjeriti čovjeka da zlo i đavao nije jači od Božje milosti i snage. Isus nas je došao ohrabriti na život u ustrajnoj ljubavi, miru i praštanju. On je došao ozdraviti i ljudsku obitelj u svemu onome u čemu je ta obitelj ranjena. Isus je došao ozdraviti čovjeka u tajni i potrebi njegova srca: da ljubi i da bude ljubljen. Moguće je u Isusu i s Isusom ljubiti do kraja života, do kraja ljudskih snaga.

Opširnije...

Jaslice u našoj župi

Jaslice su prikaz Isusova rođenja opisanoga u Evanđeljima po Mateju i Luki.

Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, sv. Josipa te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, anđela, svetih triju kraljeva i dr. 

Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Vol i magarac su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u biblijskom opisu Isusova rođenja. 
Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do blagdana Krštenja Isusova.

Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine. Prve jaslice s figuricama, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj, 1252. godine. Jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvog svjetskog rata.

Najstarije hrvatske jaslice, čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka. Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine, tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnog drvca. U Bijeloj kući u božićno vrijeme izložene su talijanske jaslice iz 18. stoljeća. Među poznatijim jaslicama u Europi su provansalski santoni, krakovske i napuljske jaslice.

Fotografije svete mise polnoćke, blagdana Božića te župnih jaslica možete pogledati u našoj galeriji.

Sveti Ivan - apostol i evanđelist

Neka vas prati zagovor Vašeg zagovornika i sveca Ivana Evanđeliste, te u njemu nađite uzor služenju Isusu u vjeri!

Sveti Ivan Evanđelist (etim., na hebrejskom יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"), (Betsaida u Galileji, početkom I. st. - Patmos, 101 g.) apostol i evanđelist, svetac Rimokatoličke Crkve, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve, Druge i Treće Ivanove poslanice te knjige Otkrivenja.

Jedan od "stupova" Jeruzalemske Crkve, prve kršćanske skupine. Poznat je i kao Isusov ljubljeni učenik (Iv 13,23 i Iv 21,7). Porijeklom Židov iz Galileje. Roditelji su mu bili Zebedej i sveta Saloma, a brat mu bijaše sveti Jakov Stariji. Prvotno je s obitelji bio ribar na Galilejskom moru pa učenik i suradnik sv. Ivana Krstitelja. Prvi je sa sv. Andrijom pošao za Kristom. Nalazi se, uz sv. Petra i sv. Jakova Starijega, svoga brata, u užoj skupini učenika, koju Isus u određenim okolnostima uzima sa sobom, u čemu se očituje Učiteljev prisniji odnos s tom trojicom.

Zajedno je s Petrom i Jakovom kada Isus, u Kafarnaumu, ulazi u Petrovu kuću kako bi mu ozdravio punicu (Mk 1,29); s ostalom dvojicom slijedi Krista u kuću nadglednika sinagoge Jaira, čija je kći vraćena u život (Mk 5,37); slijedi ga dok se uspinje na goru Tabor gdje će svjedočiti Preobraženju Gospodnjem (Mk 9,2); uz njega je na Maslinskoj gori kad, pred veličinom Hrama, izgovara besjedu o svršetku grada i svijeta (Mk 13,3); blizu mu je kad se u Getsemanskom vrtu povlači kako bi uputio molitvu Ocu prije muke (Mk 14,33).

Opširnije...

Sveti Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik ili Prvomučenik, bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5).

Njegovo ime na grčkome jeziku znači »kruna«, »vijenac.« Prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent aramejskog kelil (sirsko kelila, "kruna"). Ništa se ne zna o Stjepanovom ranom životu. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništvo zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za bogohuljenje, a potom i do smrti kamenovanjem.

Sveti se Stjepan obično prikazuje kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj i kamenom u drugoj ruci. 

Blagdan sv. Stjepana (Sjepanje) slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država.

Blagoslovljen Božić i sretna Nova 2014. godina