Župa Kraljice svete Krunice

Presveto Srce Isusovo, dan župnog klanjanja

Na petak poslije druge nedjelje po Duhovima Crkva slavi svetkovinu
Presvetoga Srca Isusova. Na današnji dan u našoj župi je dan župnog klanjanja.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi. Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sv. Bonaventura. U 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci.

Sv. Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek 1765. g. papa Klement XIII. dopušta slavljenje blagdana Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. 

Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi. Sv. Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek 1765. g. papa Klement XIII. dopušta slavljenje blagdana Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. 

Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.

 Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. g. posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765. a općevažeći postali su 1856.. Blagdan Presvetog Srca Isusovog slavi se u petak nakon blagdana Tijelova i stoga je lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova.
Jules Chevalier, utemeljitelj Misionara Presvetoga Srca Isusova je sebe i svoje djelo uvijek povjeravao Majci Božjoj.

Majku Božju je štovao pod imenom Notre Dame du Sacre–Coeur (Majka Srca Isusova), a sam Isus je prvi misionar toga Srca, jer nam je prvo objavio Božju ljubav prema nama. Sv. Margareta Marija imala je od 1673. g. do 1675. g. nekoliko viđenja Srca Isusova. U jednom od posljednjih koje se obično zove "veliko ukazanje", a bilo je 16. lipnja 1675. g., u tijelovskoj osmini, Isus daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova: "Stoga od tebe tražim da prvi petak nakon tijelovske osmine bude posvećen naročitom blagdanu u čast moga Srca, da mu se na taj dan učini časna naknada i prošnja naknadnom pričešću kako bi se naknadilo za sve nedostatke poštovanja dok je moje Tijelo u Euharistiji bilo izloženo na oltarima."

Na svršetku poruke Isus obećaje nagradu svima onima koji budu svetkovali blagdan njegova Srca: "Obećajem ti da će se moje Srce raširiti da obilno izlije bujice svoje božanske ljubavi na sve one koji mu budu iskazali tu čast, i koji će nastojati da je i drugi iskazuju."

Na dan klečanja svetu misu u 11:00 predvodit će vlč. Ivica Bošnjak, župni vikar iz Pleternice.

Raspored klanjanja na dan Župnog klanjanja:

u 10:00 – izlaganje Presvetoga na klanjanje
od 10:00 – 11:00 – Ljupina
od 11:00 – 12:00 – svečana misa 
od 12:00 – 13:00 – Ul. B. Trenka /parna. strana/, C.Medovića i K. Trpimira 
od 13:00 – 14:00 – Ul. B. Trenka / nep. strana/, Ivana Domca i Posavska 
od 14:00 – 15:00 – Ul. Kr. Zvonimira /nep. strana/ i Sv. Vida 
od 15:00 – 16:00 – Ul. Kr. Zvonimira /parna strana/, R. Boškovića i I. Kerdića 
od 16:00 – 17:00 – Ul. I.G. Kovačića /nep. strana/, Željeznička, 
od 17:00 – 18:00 – Ul. I.G. Kovačića /parna strana/, S. Raškaj i E. Purgarića 
od 18:00 – 18:45 – Zagrebačka, A. Hebranga i M. Đurića

U 18:45 je završetak klanjanja, a potom večernja sveta misa.

Na presveto srce Isusovo dan župnog klanjanja u našoj župi

23. lipnja je dan kada je Župa Kraljice svete Krunice određena za cjelodnevnu molitvu pred Presvetim na biskupijske, župne i osobne nakane.

Crkva će biti cijeli dan otvorena stoga vas potičemo da nađete za sebe nekoliko slobodnih trenutaka za iznijeti svoje molitve, vapaje i zahvale Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. 

Na dan klečanja svetu misu u 11:00 predvodit će vlč. Ivica Bošnjak, župni vikar iz Pleternice.

Raspored klanjanja na dan Župnog klanjanja:

u 10:00 – izlaganje Presvetoga na klanjanje
od 10:00 – 11:00 – Ljupina
od 11:00 – 12:00 – svečana misa 
od 12:00 – 13:00 – Ul. B. Trenka /parna. strana/, C.Medovića i K. Trpimira 
od 13:00 – 14:00 – Ul. B. Trenka / nep. strana/, Ivana Domca i Posavska 
od 14:00 – 15:00 – Ul. Kr. Zvonimira /nep. strana/ i Sv. Vida 
od 15:00 – 16:00 – Ul. Kr. Zvonimira /parna strana/, R. Boškovića i I. Kerdića 
od 16:00 – 17:00 – Ul. I.G. Kovačića /nep. strana/, Željeznička, 
od 17:00 – 18:00 – Ul. I.G. Kovačića /parna strana/, S. Raškaj i E. Purgarića 
od 18:00 – 18:45 – Zagrebačka, A. Hebranga i M. Đurića

U 18:45 je završetak klanjanja, a potom večernja sveta misa.

Obilježeno Tijelovo uz euharistijsko slavlje i procesiju

U našoj župi na svetkovinu Tijela i Krvi Kristove tradicionalno se u sklopu svete mise organizira svečana procesija ulicama naše župe, od 'postaje' do 'postaje'.

 Sastavni dio svetkovine Tijela i Krvi Kristove je i euharistijska procesija - ophod s Presvetim oltarskim sakramentom kroz župu. 

To je važna sastavnica današnje svetkovine, a ima za cilj i na izvanjski način (u znak čašćenja i slavlja našega Spasitelja) uključiti sve slojeve vjernika, svu kulturu i sve udruge koje očituju vjeru u Isusa Krista.

Prolazeći našim ulicama, Krist posvećuje sve redove vjernika, posebno župljane naše župe, svu ljetinu i cijelo naselje. Nakon misnog slavlja i procesije u župnom je dvoru upriličen prigodan domjenak organiziran od strane župe i župljana.

Sveti Antun Padovanski

Blagdan je Svetog Antuna Padovanskog, jednog od najomiljenijih katoličkih svetaca, koji je svetim proglašen samo godinu dana nakon svoje smrti. U Hrvatskoj se blagdan obilježava svetim misama, blagoslovom djece i procesijama.

Sv. Ante Padovanski rodio se 1195. godine u Lisabonu. Ostavivši svijet i stupivši u red sv. Franje, dobio je ime Ante, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu počivaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski.

Već u petnaestoj godini odlučio je posvetiti se Bogu, pa stupi u samostan Augustinaca kraj Lisabona. Kako si je uzeo za uzor sv. Antu pustinjaka, obavljao je uz svoje molitve i pokornička djela.

Došavši iz Medine u Asis puno je razgovarao sa sv. Franjom. Ovi razgovori napuniše ga utjehom i pouzdanjem; osobito ga se dojmila jednostavnost i usrdna ljubav spram Boga u sv. Franje. S toga odluči ostati posvema u Italiji i ne vraćati se u Španjolsku.

Svetu i oduševljenu riječ svetog Ante pratio je Gospodin vanrednim znakovima, rijetkim čudesima. Sjeverna Italija i južna Francuska bile su polje djelovanja svečeva. Na tisuće bi se zgrnulo oko njegove propovjedaonice, tako te je često pod vedrim nebom naviještao riječ Božju. Bezbroj ih je obratio što u propovijedi, što u ispovjedaonici, što u razgovoru.

Umro je u Arcelli kod Padove u svojoj 36. godini. Braća njegova pokopaše ga na njegovu želju u padovanskoj crkvi svete Marije Veće. Već u svibnju 1232. godine uvrsti ga papa Grgur IX. u svece. Redovnici sv. Franje odmah počeše pripreme oko gradnje crkve u Padovi na čast sv. Anti Padovanskom.

Crkva se dogradi 1263. godine; u travnju iste godine bude posvećena i u nju moći sv. Ante prenesene. Ovu je svečanost uzveličao svojom prisutnošću tadanji general reda sv. Bonaventura. Dade otvoriti lijes sv. Ante i svi se zadiviše, kad vidješe istrulo tijelo samo jezik cio i rumen, kako je ostao sve do dana današnjega.

Blagdan Duhova - Pedesetnica

Katolička crkva danas slavi blagdan Duhova, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole. Poslije Božića i Uskrsa, Duhovi su treća kršćanska svetkovina po važnosti, a slavi se 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća.

Nedjelja Duhova jedna je od najstarijih kršćanskih svetkovina Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio 50 dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

Kršćani, katolici, pravoslavni i protestanti, slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa (u brojanju se uključuju i Uskrs i dan Duhova). To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs. Ovom svetkovinom završava i uskrsno vrijeme. Slavi se i kao blagdan "rođenja Crkve" budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se "dalo krstiti te su primili Duha Svetoga".

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu Krist u nama.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva "Duhovi dani". Prije liturgijske reforme blagdan Duhova imao je svoju osminu. Nakon reforme, dani nakon Duhova pripadaju vremenu kroz godinu, a od osam dana, za svetkovanje Duhova ostala je samo nedjelja.